tzri0512a
Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka

Projekt Sterilizacije Mačaka “Uhvati/Steiliziraj/Vrati”

Projekt sterilizacije i kastracije slobodno živućih mačaka „Uhvati/ steriliziraj/ vrati“

Projekt „Uhvati/ steriliziraj/ vrati“ Udruga Provodi u Rijeci i okolici. Sve Udruge i Građani koji vole životinje i koji su zainteresirani za njegovu provedbu u svome Gradu, mogu ga kopirati i proslijediti svojim Gradonačelnicima ili Načelnicima.
Ispunite Osnovne podatke o Udruzi, pečatirajte, potpišite, pošaljite ili dogovorite sastanak u lokalnoj Upravi i osobno ga predajte. Koristite i redovne natječaje.
Ukoliko Neka Udruga ili skupina Građana želi dodatnu pomoć mi smo na raspolaganju.

  • Ime podnositelja projekta:
  • Glavna i odgovorna osoba:
  • Broj žiro računa:
  • Matični broj Udruge:
  • OIB:
  • Broj iz Registra neprofitnih organizacija (RNO) 
  • Broj volontera:
  • Način registracije subjekta: Udruga.
  • Razvoj i djelovanje: Navesti datum osnivanja i registarski broj pod kojim je udruga upisana u sudski registar udruga u Republici Hrvatskoj, te područje djelovanja.
  • Naziv projekta- Sterilizacija slobodno živućih mačaka „Uhvati, steriliziraj, vrati.“

Uvodni dio Projekta i Zakon o zaštiti životinja

O Zakonu

Potpora Projektu je i Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06), u kojemu je propisano da se životinje ne smiju ubijati, nanositi im patnju i bol, protivno odredbama Zakona (Članak 4., stavak 1.)
Po zakonu o zaštiti životinja i njihovoj dobrobiti lokalne Uprave i Samouprave dužne su izdvajati sredstva za sterilizacije svih slobodno živućih mačaka na javnim površinama i njihovo zbrinjavanje.
Slobodno živuće mačke po Zakonu i Pravilniku o Skloništima, Članku 28.i 23 u kojem se navodi da  slobodno-živućim mačkama se mora osigurati potrebna veterinarsko-zdravstvena zaštita, sterilizacija ili kastracija. Nakon oporavka i provedenih mjera slobodno živuće mačke se mogu vratiti u svoje kolonije ili staništa.
Usmrćivanje mladih i zdravih životinja zakonom je zabranjeno, a za isti su postupak propisane i vrlo visoke kazne temeljem članka 66. stavka 1. Zakona o zaštiti životinja.

Uvodni dio o  Projektu

Projekt  sterilizacije mačaka „Uhvati, steriliziraj, vrati“ provodi se u cijelome svijetu i pokazao se jedinim najjeftinijim, najhumanijim i najučinkovitijim rješenjem kontroliranog razmnožavanja mačaka (TNR, eng. trap – neuter – release).
Metoda „uhvati – steriliziraj – vrati“ nastala je 80-ih godina prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji te je promovirana od strane University Federation for Animal Welfare. Zbog učinkovitosti je postala popularna i u drugim civiliziranim zemljama svijeta.
Metoda se sastoji u hvatanju mačaka, kastriranju/steriliziranju i puštanju čim je prije moguće na ono isto mjesto gdje su pronađene. Mačke se zadržavaju samo iznimno, u slučajevima da je uhvaćena pitoma macka koja se može udomiti, a ukoliko ima mjesta za smještaj..
Držanje mačaka u kavezima nehumano je zbog malog prostora i grupnog držanja mačaka koje se ne poznaju. Držanje i jedne slobodno živuće mačke u kavezu 60 dana spada u zlostavljanje životinja. Slobodno živuće mačke nisu socijalizirane, ne mogu se udomljavati, pa stoga ih nema pravo nitko po svim zakonima i pravilnicima, ukloniti iz njihova staništa i usmrtiti.
Sustavno praćenje rezultata ove metode provedeno je u „Orange County Animal Services” na Floridi u periodu od 1989. do 2001. godine. U tom se periodu broj stanovništva povećao za 32%, a broj mačaka u skrbništvu za 27%. Unatoč povećanju broja mačaka, zahvaljujući programu kastracija, broj prihvaćenih mačaka je održan stabilnim, a broj eutanazija i pritužbi stanovništva se smanjio. Rezultati istraživanja objavljeni su 2002. godine u časopisu Journal of Applied Animal Welfare Science, jednom od vodećih znanstvenih časopisa u istraživanju dobrobiti životinja.
Kako bi se spriječilo hvatanje istih mačaka više puta, mačkama je moguće zarezati uho na način propisan zakonom.
Konačno, kako bi se kontroliralo zdravlje i brojnost mačjih staništa/kolonija, potrebno je imati organizirana i hranilišta o kojima skrbe sami  gradovi ili skloništa s kojima isti imaju ugovore ili Građani koji vole životinje.
Na hranilištima se dozvoljava građanima hranjenje mačaka, a redovni nadzor od strane zaduženih stručnih službi i Udruga za zaštitu životinja omogućuje kontroliranje zdravlja populacije.
Takav način kontrole mačje populacije propisan je i postojećim  Zakonom i Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi.

Ciljevi projekta

Glavni cilj je preventivna kastracija kojom će se  smanjiti broj slobodno živućih mačaka  na javnim površinama, na najhumaniji mogući način i spriječiti tisuće novih beskućnika, te edukacija građana o nužnosti sterilizacije i skrbi o kućnim ljubimcima.

Zaštita zdravlja ljudi

  1. Slobodno živuće mačke minimaliziraju problem glodavaca (štakora i miševa). Iako mačke ne mogu do kraja riješiti probleme glodavaca, mogu držati broj glodavaca na određenom području pod kontrolom, te spriječiti dolazak novih glodavaca na to područje.
  2. Slobodno živuće mačke nadopunjavaju prazninu  u funkcioniranju ekosistema, npr.  Ris koji je živio na istočnoj obali SAD-a, je pretjeranim lovom prorijeđen, a gradnja i razvoj na tom području potpuno su ga otjerali. Slobodno živuće mačke (divlje) koje su mu jako slične preuzele su ulogu u ekosistemu i pomogle u kontroli istih vrsta glodavaca s kojima se Ris hranio. 
  3. Prisutnost životinja djeluje terapeutski. Mnogi ljudi uživaju u promatranju staništa/kolonija mačaka, a znanstveno je i dokazano da promatranje životinja snižava krvni tlak. Građani koji se brinu za divlje mačke i nose ih veterinarima, također imaju koristi. Potiču ih da se osjećaju bolje zbog dobrih djela koje rade, smanjuju osjećaj depresije, osamljenosti i izolacije. Mnogi građani koji se brinu o divljim mačkama su upravo stariji građani kojima se te životinje jedino društvo, smisao i zadovoljstvo. Stoga takve Građane ne treba osuđivati, nego poštivati njihova ljudska prava. Briga o napuštenim životinjama produžuje život jer vlasnici mačaka dokazano dulje žive, imaju niži tlak i manji stupanj stresa.
  4. Neki ljudi koji nisu u mogućnosti u stanu imati kućnog ljubimca načinom brige za slobodno živuće mačke nadopunjuju tu potrebu i na taj način pridonose smanjenju i tako statistički velikom broju napuštenih kućnih ljubimaca. 
  5. Jedno regulirano, stabilno stanište steriliziranih slobodno živućih mačaka  neće dozvoliti približavanje drugom ili novom staništu mačaka,a koje su možda bolesne, te se na taj način održava konstantan broj mačaka na jednome staništu, i sprečava širenje zaraznih bolesti koje bi druge nove mačke iz drugog staništa mogle donijeti.
  6. Kontinuiranim kastracijama mačaka, koje pridonosi smanjenju populacije mačaka, sprječava se i širenje zaraznih bolesti među životinjama, od kojih se neke mogu prenijet i na čovjeka (bjesnoća, raznorazne zoonoze i mikrosporoze, helmintoze i dr.).

Čisti okoliš bez bolesnih i napuštenih životinja

Zaštita životinja

Projekt ima cilj promoviranje prava i zaštite životinja.
Razvijanje svijesti javnosti, osobito mladih, o zaštiti životinja, te skretanje pažnje od strane nadležnih tijela pri državnim upravama i lokalnim samoupravama propisano zakonima.
Pitanja i prava životinja veoma važno društveno pitanje koje se danas nalazi u središtu pozornosti i javne rasprave. Prava životinja veliki su  korak na putu moralnog napretka i u taj proces moraju biti uključene sve institucije društva, kao što su obrazovne institucije, ali i svaka obitelj i pojedinac.

Odvijanje projekta

Najveći broj sterilizacija mačaka treba raditi u prvih 6 mjeseci u godini, prije prvih okota mačaka.
Sterilizacija mačaka u dobi od 6 mj. do godine dana često je prekasna, jer u praksi se pokazalo da je dosta mačaka skotna već u dobi od 4 mj. starosti. Stoga svjetski veterinari promoviraju kastraciju mačaka već sa 4 mj. starosti. Pogledajte letak „Spriječite Preranu Skotnost“ !

Realizacija projekta

Ne provođenje preventivni akcija kastracije, nekontrolirano razmnožavanje mačaka predstavlja veliki problem zajednicama u kojima živimo tj. lokalnim upravama i samoupravama. Narušavaju se mnogi međuljudski odnosi i krši Zakon o zaštiti životinja.
Dosadašnjom metodom rada nekih skloništa čija je dozvola za rad upitna i njihovom metodom uklanjanja slobodno živućih mačaka, zatvaranjem u kaveze po 5 mačaka u jedan, te eutanazije koja je zakonom zabranjena, spada u zlostavljanje životinja. Eutanazija je ubojstvo iz samilosti i tu metodu po Zakonu o zaštiti životinja veterinari smiju koristiti isključivo ukoliko je životinja neizlječivo bolesna i pati. Mnoge lokalne uprave nisu svjesne da plaćaju ubijanje životinja 600% više Veterinarskim Ambulantama s kojima imaju ugovore, dok pritom preventivne jedine učinkovite i jeftine metode kastracija preko udruga ili Građana odbijaju.
Skupljanje mačaka na jedno mjesto i ubijanje poput dosadašnjih metoda u skloništima, daje negativne rezultate a to su:

  • povećanje broja  napuštenih životinja (samim prisustvom azila ili skloništa nesavjesnima građanima pruža se mogućnost da neželjena legla mačića donose i ostavljaju, izvlačeći se kako im je ista netko ostavio)
  • Smanjiti će se i broj građana koji su se do sada odazivali u akcijama sterilizacija mačaka, vadeći se na to kako postoji azil i bez grižnje savjesti legla neželjenih mačića će odnositi u sklonište (lakše je životinju smjestiti drugome na brigu nego odvojiti nešto novaca i postupiti odgovorno)
  • Povećanje financijskih troškova, koji bi se s prisustvom azila/skloništa drastično povećali (Povećanje troškova za sterilizacije, troškovi držanja mačaka, hrane, njege, liječenja i na kraju eutanazije). Npr. 2006 god. Udruga je vodila statistiku i u periodu od 3mj.-11 mj. imala 870 prijavljenih odbačenih mačića sa strane građana koji su doznali da postoji Udruga. Dok je potražnja za mačićima naspram ovog broja bila na 0.

Primjer neučinkovitosti skloništa/azila

Primjer držanja mačaka u jednome velikom skloništu/azilu kapaciteta od 500 mačaka (naglašavamo da održavanje i čišćenje azila, te prijevoz mačaka nije uračunat, inače troškovi su još veći):
499.240,00 kn plaća se sadašnjim skloništima za usmrćivanje 500 mačaka za 60 dana, dok se za isti iznos  može po cijenama udruga sterilizirati 1997 mačaka.
Dakle, za 12 mj sadašnjim načinom rada skloništa usmrtilo bi se 2500 mačaka i potrošilo bi se 2.496.200,00 kn proračunskih sredstava od poreznih obveznika, dok se Projektom „Uhvati, steriliziraj, vrati“ za isti iznos se može sterilizirati 9985 mačaka.
Istraživanjem je dokazano da od 1 nesterilizirane mačke i njezinog potomstva unutar 7 godina može nastati 420.000 mačića.
Izvor:
PETA, People for ethical treatment of animals 501
Front St., Northfolk, Va 23510*757-622-Peta
Helping Animals.com
Kalkulacijom za 7 god broj mačaka trebao bi se smanjiti za 4.193.700.000.
Iz navedeni kalkulacija koje su zaista činjenice ne vidimo razloga da se Projekt „uhvati, steriliziraj, vrati„ ne  počne primjenjivati u svim Gradovima i Općinama Republike Hrvatske.
Razlog neprihvaćanja projekta može biti samo prihvaćanje metode usmrćivanja, koja je protuzakonita i najlakše zarade i punjenje džepova sadašnjim skloništima iz nekoga interesa. Takve institucije do dana današnjega nitko ne kontrolira jer u komisiji nema članova društava za zaštitu životinja, a komisije sa strane Županijskih Veterinarske Inspekcija dolaze najavljeno. Financijske kontrole i postavljanja pitanja sa strane javnosti, osim nekih Udruga nikad nije niti bilo.
Izneseni podatci i činjenice i upozorenje Udruga će i prezentirati javno na web stranici Udruge.
Građani Republike Hrvatske moraju znati da se njihov novac troši na usmrćivanje životinja, a ne na konkretne projekte, koji u korijenu rješavaju probleme nekontroliranog razmnožavanja mačaka.
Lokalne Uprave i Državne Uprave u budućnosti morat će Građanima koji će nakon našeg javnog izlaganja morati podastrijeti, kamo se troši novac poreznih obveznika. Udruga svim Lokalnim  Upravama i Samoupravama s obzirom da su dužne izdvajati sredstva za zbrinjavanje životinja, predlaže i preporuča metodu i realizaciju Projekta „uhvati, steriliziraj, vrati“, te očekuje realizaciju projekta. Projekt se može provoditi i preko Volontera Udruga, samih Građana koji hrane staništa ili kolonije mačaka koje već poznaju i Komunalnih Redarstva. Građani prijavom staništa i problema na javnim površinama mogu biti uključeni u projekt, samim davanjem informacija o staništu, hvatanjem, te nadzorom staništa.
Ukoliko Lokalne Uprave nemaju Udruga za zaštitu životinja, Projekt  mogu inicirati sami Građani  i lokane zajednice kao Gradovi ili Općine, koje za te projekte moraju izdvojiti sredstva iz svoga proračuna, te financirati i najaviti akciju kastracije za sve slobodno živuće mačke javno u medijima-koji je i najbolji primjer edukacije Gađana.
Prije najavljivanja akcije  Lokalne uprave tada moraju raspisati natječaj  za Veterinarske ambulante koje će izvoditi operativne zahvate na mačkama. Ne smije se zaboraviti da pristigle ponude od strane Veterinarske struke, treba uzeti one koje su financijski najprihvatljivije i provjerene veterinare koji imaju iskustva i opremu za divlje mačke. Lokalne Uprave koje nemaju Iskustva, mogu kontaktirati Udruge za zaštitu životinja iz susjednih Gradova ili Općina.

Izvori financiranja projekta u Rijeci

U Gradu Rijeci projekt se provodi sa limitiranim sredstvima od 2005. godine. 2011. god. Projekt je prihvatio i financirao Grad Rijeka s 40 000 kn, Komunalno Redarstvo Grada Rijeke s 6000 kn, te manje donacija Građana. (prilog izvještaj Gradu Rijeci).

Rezultati projekta

U Rijeci i okolici zadnjih 7 godine (2005, 2006, 2007, 2008, 2009 i 2010 i 2011. do 30.09.2011) Udruga je sterilizirala 2478 mački i udomila 406 mačića ili odraslih mačaka. Svakodnevno educira građanstvo i apelira na sterilizacije mačaka. Navedeni podaci su izvučeni iz izvještaja udruge prikazanog Gradu Rijeci. Puno veći, brži rezultati nekontroliranog razmnožavanja mačaka postižu se jedino kompletnim i neograničenim  financiranjem kastracija svih slobodno živućih mačaka. Napominjemo da svaka kastrirana mačka donosi uštedu proračunskog novca.

Program rada utemeljen je Statutom Udruge i sastoji se iz:

  • Edukacije građanstva
  • Sterilizacija mačaka – postoperativna njega mačaka
  • Prijevoza
  • Liječenja 
  • Udomljavanja
  • Organiziranje godišnjih akcija sterilizacije mačaka za sve Građane 
  • Evidencija sterilizacija mačaka.

Edukacije građanstva

Važnost edukacije je krucijalna u provođenju od najmanjih sitnica pa do realizacije krupnih projekata. Zato edukacija počinje od najmanjih nogu. Upravo u edukaciji mi vidimo ključ za rješenje našega najvažnijeg cilja o nužnosti rane sterilizacije mačaka i skrbi o kućnim ljubimcima.
Kreiranje novih volontera po gradskim kvartovima, koji će uz rad na kastracijama, pratiti staništa ili kolonije mačaka.
Stvaranje stabilne životne zajednice ljudi i životinja, putem letaka za kastraciju/sterilizaciju. Letak možete pronaći pri dnu stranice, na kraju teksta u rubrici: Skidanje priloga.
Edukacija preko Internet stranice i društvene Facbook mreže.

Sterilizacija mačaka

Hvatanje mačaka je složeni proces jer divlje i slobodno živuće mace je ponekad teško uhvatiti. Sistem hvatanja je u klopke s mamcima za hranu, prebacivanje u manje transportere i transport do veterinarske ambulante u kojoj će biti izvršeni operativni zahvati.

klopka                                                                                     Klopka za hvatanje mačaka

Kastracija ili sterilizacija je operativno uklanjanje spolnih organa kod ženke jajnika, jajovoda i maternice, a kod mužjaka testisa. To je posve bezbolna operacija koja se izvodi pod anestezijom kada pas ili maca duboko spava.
Danas se takva operacija izvodi rutinski, te životinja već nekoliko sati nakon  operacije može sve samostalno obavljati.

sterilizacijaSlika mačke koja je operirana u Veterinarskoj ambulanti privatne prakse Dr. Tamare Ferari-Miškulin, s kojom Udruga Mijau surađuje

Operativne zahvate potrebno je izvoditi u onim veterinarskim ambulantama koje su najbliže staništima mačaka i koje mogu odjednom na operativni zahvat prihvatiti više mačaka. Najbolji primjer je odmah nakon hvatanja mačku transportirati u Ambulantu gdje je već unaprijed najavljen mogući dolazak mačaka. Razlog tome je što manji stres životinje. Osim obilježavanja steriliziranih, mačke prolaze i tretman čišćenja od endo i egzo parazita.

Obilježavanje mačaka

Primjer kako udruga Mijau u Rijeci obilježava kastrirane/sterilizirane slobodno živuće mačke – zarezuje se desno uho u obliku malog trokutića, već prilikom operativnog zahvata. Ako je maca za sigurno udomljenje onda  se uho ne zarezuje i to se naglašava Veterinaru. Obilježavanjem mačaka smanjuju se rizici ponovnog hvatanja za sterilizaciju i mogućnost nepotrebnih troškova anestezije prijevoza i na kraju ponovnog stresa za samu životinju.

oznaena_maka                                                                                 Obilježena sterilizirana mačka

Postoperativna njega mačaka obuhvaća njegu mačke nakon operativnog zahvata kada ona dolazi u zato određeno mjesto gdje će boraviti slijedećih par dana, do povratka u svoje stanište. Kako Udruga nema azila za prihvat,  operirane mačke njeguju se u velikim boksovima cca 1,5m/ 1m u privatnom prozračnom prostoru volontera Udruge.
Za mačje zahode umjesto pijeska za mačke Udruga koristi prirodnu krupnu prosijanu  piljevinu.

djurdjaFotografija postoperativne njege mačke u kavezu cca  1,5m/ 1m sa visećim posudama za hranu i vodu te posudom za  nuždu mačaka

Ukoliko se u prostoriji nalaze više Kaveza potrebno ih je odvojiti i izolirati jedan od drugoga.
Razlog izolacije potreban je zbog mogućih bolesti i nesnošljivosti mačaka između sebe.
Kavezi i posude za vodu, hranu i wc mačaka iza svakog staništa mačaka moraju biti oprani i dezinficirani. Potrebno je koristit adekvatne dezinficijense koji ubijaju sve gljive, viruse i bakterije.

Prijevoz mačaka

Da bi se mačka  sterilizirala  mora se prvo uhvatiti, zatim transportirati do veterinarske ambulante i natrag na njegu. Mačka se zatim vraća u stanište iz kojeg je izuzeta. Prijevoz Udruga plaća privatnim osobama, a uglavnom su to računi za benzin.

Liječenje mačaka

maca_chiaraKod liječenja najviše je zastupljena populacija malih mačića i mladih mačaka, dok je manji broj starijih mačaka. Liječenja su uglavnom od njihovih virusnih bolesti, koje su popraćene sekundarnim bakterijskim infekcijama, GEK, piometre, mikrosporoze, raznih trauma i ozljeda. Teže bolesne mačke i mačići, kako ne bi patili, po procjeni dr. Veterine se eutanaziraju.

Lijevo: slika bolenog mačića – Maca Chiara

Udomljavanje

Udomljavanje ovisi o mogućnosti prihvata malih mačića u domove volontera i Građana koji su pronašli odbačenu životinju.
Primjer  udomljavanja mačaka Udruge bez azila u Rijeci. Vidi prilog Link: http://www.udruga-mijau.hr/spigula-i-prijateljica-160
Kako veliki broj ljudi ima profile na društvenim mrežama (faccebook), to znači i veća mogućnost aplikacije slika i udomljavanje napuštenih ili okoćenih mačića.

Akcija sterilizacije za sve Građane po 50 % nižim cijenama

U dogovoru sa Veterinarskim Ambulantama organiziraju se i akcije sterilizacije i slobodno živućih mačaka koje Građani hrane, i kućnih ljubimaca za sve Građane PGŽ-e i Istarske Županije. U akciju se mogu uključiti svi građani koji imaju nekastriranog kućnog ljubimca mačku bila to ženka ili mužjak po istoj cijeni od 205 n.
U akcijama Volonteri educiraju Građane za hvatanje mačaka, pomažu uhvatit divlje i nesocijalizirane mačke, te iste njeguju do povratka u stanište, ukoliko  Građani za njegu nisu spremni.

Evidencija sterilizacije mačaka

Evidencije sterilizacije mačaka provode se upisom u tablice, s prikazanim staništem mačaka, opisom mačke i kontakt osobama. (Prilog izvještaj o sterilizacijama i udomljavanju mačaka, zbog povjerljivosti podataka, dostupni su samo Gradu koji financira projekt).

Pozitivne posljedice Projekta koji se provodi već 7 godina u Rijeci:

  • Projekt sterilizacije slobodno živućih mačaka i rada s građanstvom mora dati rezultate, a oni su  vidljivi  i provođenjem projekta sa limitiranim sredstvima.
  • Iz  dosadašnjeg rada Udruge Mijau u Rijeci i okolici od 2478  steriliziranih  mačaka.
  • Povećao se broj udomljenja.
  • Povećao se broj odaziva Građana u akcijama sterilizacije.
  • Smanjuje se broj napuštenih i odbačenih životinja na ulicama.
  • Navedeni rezultati su posljedica Edukacije Građana i ulaganja velikog napora i truda Volontera Udruge u senzibilizaciji javnosti, prilikom odaziva na telefonske pozive Građana, velikih kampanja u medijima, koje su provedene u Rijeci.
AZIL ZA MAČKE IMATI ĆE KONTRAEFEKT I OGROMNE TROŠKOVE
NE ŽELIMO CENTAR ZA EUTANAZIJE
 
(jer bi to azil za sada još uvijek s ovolikim brojem mačaka i bio)

 

rana_ster_letak_1.jpg
rana_sterletak_2_1.jpg
sterilizacija_kastracija.docx

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Zadnji komentari
Udruga nema azil
Djeluje isključivo prema projektu "Uhvati - steriliziraj - vrati"
Prijavi zlostavljanje
Kada se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje, što hitnije treba obavijestiti policiju koja sprječava daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju, podnosi kaznenu prijavu. Prijavite →