tzri0512a
Udruga za dobrobit i zaštitu mačaka

Što je to mačja sida?

Virus mačje imunodeficijencije (Feline Immunodeficiency Virus – FIV)

FIV spada u retroviruse, porodicu lentivirusa, istu porodicu u koju spadaju virusi koji izazivaju progresivnu pneumoniju ovaca, infekcioznu anemiju konja, artritis-encefalitis u koza, te AIDS u ljudi. Iako je virus po građi sličan virusu HIV-a (Human immunodeficiency virus), on je visoko specifičan na vrstu i zaraza ljudi FIV-om nije moguća.  Izvan živog organizma virus je vrlo nestabilan i ne preživljava duže od nekoliko sati u većini okoliša, pa tako ne postoji strah da bi se nova životinja mogla zaraziti preko namještaja, posuda za hranjenje, ležajeva, igračaka i sl.Najčešće su zaražene mačke lutalice, osobito one agresivne, dok one životinje koje se drže isključivo u kući imaju malo šanse da budu zaražene.Primarni način prijenosa su rane. Uobičajen, neagresivni kontakt između mačaka, čini se, nije efikasan način prijenosa virusa. Vrlo rijetko, virus se može prenijeti sa mačke na mačiće tijekom gestacije, u porodu ili putem mlijeka. Seksualni kontakt, čini se, nije primarni način prijenosa FIV-a.

Nakon početne infekcije, virus se prenosi do područnih limfnih čvorova, gdje se može umnožiti u bijelim krvnim stanicama, T-limfocitima. Virus se tada prenosi do svih limfnih čvorova u tijelu, uzrokujući njihovo generalizirano povećanje. Ako limfni čvorovi nisu pretjerano povećani, ovo stanje obično prolazi nezapaženo od strane vlasnika. Kroz neko vrijeme, vjerojatno tjedana ili mjeseci, životinja može razviti povišenu tjelesnu temperaturu i pad bijelih krvnih stanica. Može se razviti i anemija, osobito u kasnijim fazama bolesti. Stalno zaražene mačke mogu se činiti zdravima kroz niz godina. Na kraju, počinju se javljati simptomi imnodeficijencije, kako se smanjuje sposobnost organizma da se brani od infekcija. Tada, oni uzročnici (bakterije, gljivice, drugi virusi…) koji u zdravih mačaka ne izazivaju nikakve simptome, mogu u životinja sa oslabljenim imunološkim sistemom izazvati vrlo teška oboljenja. Ove sekundarne infekcije odgovorne su za većinu kliničkih znakova povezanih sa FIV-om i glavni su uzrok smrti FIV pozitivnih mačaka. Česti simptomi koji se javljaju kao posljedica sindroma imunodeficijencije su slaba kvaliteta krzna, perzistentna povišena tjelesna temperatura i gubitak apetita; u oko 50% mačaka zaraženih FIV-om javlja se gingivitis (upala zubnog mesa) i stomatitis (upala usne šupljine), a često su prisutne kronične ili rekurentne infekcije kože, mokraćnog mjehura, gornjih dišnih puteva, kronični proljev, upale oka, te polagan ali progresivan gubitak tjelesne težine. Kod nekih FIV pozitivnih mačaka mogu se smjenjivati periodi bolesti sa periodima relativnog zdravlja.       Za kontrolu bakterijskih i gljivičnih infekcija koristimo antimikrobnu terapiju, koja je dugotrajna te se mora ponavljati svaki put kad se pojave znakovi bolesti. Često je potrebna potporna terapija koja uključuje infuziju, transfuziju, te visoko kalorične dodatke hrani. U nekim slučajevima indicirana je upotreba kortikosteroida i drugih anti-upalnih lijekova da bi se kontrolirao gingivitis i stomatitis. Anabolični steroidi mogu pomoći u borbi protiv gubitka težine, no sve su ove mjere samo pomoćne i ne koriste u borbi protiv virusa. Postoje lijekovi koji modificiraju imunološki sistem i tako pomažu u borbi protiv samog virusa, no ni ti lijekovi ne uništavaju virus u potpunosti, već ga samo potiskuju.

Prema najnovijim podacima, vakcina za FIV postoji, iako pretpostavljam da kod nas još nije dostupna. Stoga, najbolja zaštita mačke od FIV-a, je sprečavanje kontakata između bolesne i zdrave životinje, osobito kontakata sa agresivnijim mačkama lutalicama.

Jednom kada je FIV pozitivna mačka izolirana, teško je odrediti očekivanu dužinu života. Ako se još nisu pojavili znakovi bolesti kao posljedica infekcije FIV-om , kao što je perzistentna povišena tjelesna temperatura ili stalan gubitak tjelesne težine, može se očekivati da će takva mačka poživjeti mjesece, pa čak i godine u dobrom zdravlju.

Autor teksta: Larissa Steinberger, dr.vet.med.

Posted in: Osnovne bolesti

Zadnji komentari
Udruga nema azil
Djeluje isključivo prema projektu "Uhvati - steriliziraj - vrati"
Prijavi zlostavljanje
Kada se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje, što hitnije treba obavijestiti policiju koja sprječava daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju, podnosi kaznenu prijavu. Prijavite →